Preventivna stomatološka zaštita dece u Nemačkoj

Izveštaj pripremila:

Dr Dragana Šarović

Zavrsila je stomatološki fakultet 2008. na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Prištini sa privremenim sedistem u Kosovskoj Mitrovici. Rodjena je u Kosovskoj Mitrovici i svim srcem i dusom i dalje je Mitrovcanka sa privremenim sedistem u Nemackoj.

Izjavljuje “Posto u Srbiji nisam mogla da dodjem do izrazaja od maminih i tatinih sinova i ćerki, otvorili su mi se drugi putevi. Doselila sam se u Nemacku, formirala porodicu, i od kraja 2017. radim u struci. Diplomu sam nostrifikovala 2020. Radila sam u dve stomatoloske ordinacije u Berlinu, od 2021.radim u stomatoloskoj ordinaciji Kinderdentist u Potsdamu.

PREVENCIJA KARIJESA KOD DECE U NEMAČKOJ

Prvi preventivni pregled nije obavezan!

Pedijatri preporučuju stomatoloski preventivni pregled, većina, ali ne svi. Postoji predlog preventivnih pregleda i velika vecina se toga i pridrzava. Preventivni stom.pregledi prate i redovne sistematske pedijatrijske preglede i obavljaju se po sledećoj shemi:

  1. preventivni stomatoloski pregled: od 6. meseca do navrsenog 9 meseca (5. sistematski pedijatrijski pregled)
  2. preventivni stomatoloski pregled: od 10. meseca do navrsenog 20.meseca (6.sistematski pedijatrijski pregled)
  3. preventivni stomatoloski pregled: od 21. meseca do navrsenog 33.meseca (7.sistematski pedijatrijski pregled)
  4. preventivni stomatoloski pregled: izmedju 34. i 36. meseca (7a. sistematski pedijatrijski pregled)
  5. preventivni stomatoloski pregled: izmedju 46. i 48. meseca (8.sistematski pedijatrijski pregled)
  6. preventivni stomatoloski pregled: izmedju 60. i 64. meseca (9. sistematski pedijatrijski pregled)

Od 6.godine krecu redovni kontrolni stomatološki pregledi dva puta godisnje.

Redovni stomatološki pregledi obuhvataju grupnu i individualnu profilaksu:

1. Grupna profilaksa se obavlja u vrticima i skolama najcesce u period od trece do dvanaeste godine, jednom godisnje.

Grupnu profilaksu (u skolama i vrticima) organizuje opstina, tamo se i formiraju timovi. Pojedinacne ordinacije retko kad rade grupnu profilaksu jer vecina hoce da zaobidje peripetije sa papirologijom. Ne znam kako je u seoskim sredinama. Na grupnoj profilaksi se radi klasican pregled (fokus se stavlja na zube, ne na meka tkiva), ne uzima se anamneza. Deci se daju osnovne informacije o oralnoj higijeni. Prakticno vezbanje pranja zuba, savetovanje u vezi zdrave ishrane i na kraju premazivanje zuba fluorid lakom. Podeli se marketinski materijal i to je to.”

Ukoliko se dijagnostikuje karijes, onda se uputi pismo roditeljima, npr “potrebno saniranje karijesa na zubu 55….” Onda roditelj sa tim pismom dodje u izabranu ordinaciju i tu se rade konkretne stvari. Anamneza, kompletan pregled usne duplje, plan terapije. Ukoliko ne postoji adekvatan stepen saradnje, i procenimo da tretman na stomatoloskoj stolici ne moze da bude uspesno obavljen, onda ponudimo alternative, azotni oksidul, dormicum ili totalnu anesteziju. Ali saniranje MORA da se izvrsi.

2. Individualna profilaksa od 6. do 18. godine starosti, dva puta godisnje.

Prilikom preventivnih kontrolnih pregleda dva puta godisnje (u pojedinim situacijama cesce, navedeno je u tekstu) aktuelizira se nalaz, vrsi se kontrola svih struktura u usnoj duplji i u komunikaciji sa roditeljima dobiju se osnovni podaci (koliko cesto dete pere zube, kojom pastom za zube, da li koristi konac za zube, da li roditelji peru zube kod deteta, navike u ishrani….) Zatim se krece sa identifikacijom dentalnog plaka (bojenje u cilju identifikacije). Dete dobije ogledalo i samo moze da vidi gde je prebojenost i kog intenziteta. Dete ima za zadatak da plak ukloni pranjem zuba na stolici, manuelno, pri cemu strucno lice kontrolise kako to dete radi i da li primenjuje ispravnu tehniu pranja zuba. Kad se zavrsi ta faza, stomatolog, dentalni higijenicar ili stomatoloska sestra krece sa profesionalnim (masinskim) ciscenjem zuba (abrazivna pasta za zube) i ciscenjem medjuzubnih prostora sa koncem za zube. Nakon te faze, ukoliko su roditelji saglasni, radi se zalivanje fisura (na stalnim molarima obavezno, za mlecne molare se daje preporuka). Na kraju se zubi premazu sa fluorid lakom.

Ukoliko je API (aproksimalni plak indeks- prisustvo zubnog plaka između zuba) visok, >50-60% prostora između zuba ima plak, onda dete dobija jos jedan termin, najcesce nakon 6 nedelja, i u toku te posete se vrsi kontrola pranja zuba. Ukoliko je i prilikom te posete API i dalje visok, onda se preporucuje „skola za pranje zuba“. Dete dolazi ponovo nakon 2 meseca i onda se ponavlja profilakticko ciscenje zuba, pri cemu primarnu ulogu ima dete, a strucno osoblje ga usmerava kako da primeni ispravnu tehniku pranja zuba.

Poseta se zavrsava aplikacijom fluorid laka.

Postoje „zdravstvene knjizice“ ili pasosi za profilaksu „Zahnärztliche Prophylaxe Pass“ za sledeće grupacije;

  1. Za mamu i bebu,
  2. Za mladju decu i
  3. Za decu skolskog uzrasta.

Kad dete dodje na kontrolni/preventivni pregled, dobije potpis i pecat.

Ukoliko se prilikom grupne profilakse pregledom utvrdi da je dete karies-rizicno ili mu zubi uopste nisu sanirani, onda tim koji je radio grupnu profilaksu obavesti socijalnu sluzbu (ovde je to Jugendamt/Sluzba za brigu o deci i mladima), i oni šalju roditeljima pismo u kojem navedu da dete mora da se javi stomatologu zakljucno sa tim i tim datumom. Roditelji dolaze kod stomatologa, i u zavisnosti od toga šta je uradjeno, popunjava se formular i onda se on ponovo salje socijalnoj sluzbi na uvid. Na papiru konkretno piše „terapija započeta tog i tog datuma“ ili „roditelj odbija terapiju“. Ukoliko su roditelji nemarni, dobijaju jednog pratioca iz socijalne službe, koji ih kontrolise, i oni hteli ili ne hteli moraju da saradjuju. Ne znam kakve su tačno sankcije, jer svi koji dobiju bar jednu opomenu, pocnu da dolaze redovno. Ovo je slucaj najcesce sa decom koja u ustima imaju skoro sve kariozne zube.

Do pre par godina su pedijatri i deciji stomatolozi vodili borbu u vezi fluorida, sad su se napokon usaglasili. Sad postoji univerzalna shema:

  1. od rodjenja do nicana prvog zuba – Fluorid tablete+Vit D (jedna tableta);
  2. od nicanja prvog zuba do prve godine starosti – pranje zuba dva puta dnevno. Postoje dve opcije):a) bez paste za zube ili sa pastom za zube (bez fluorida) + Fluorid+Vit D, 1 tableta dnevnob)sa pastom za zube sa fluoridima 1000 ppm (velicina zrna pirinca) + Fluorid Vit D 1 tableta dnevno
  3. od prve do druge godine starosti – pranje zuba dva puta dnevno sa pastom za zube sa fluoridima (velicina zrna graska, roditelji doziraju pastu za zube i peru zube detetu)

od druge do šeste godine starosti – pranje zuba 2 do 3 puta dnevno sa pastom za zube sa fluoridima /1000ppm (dete prvo pere zube samo, a onda nastavljaju roditelji sa pranjem zuba kod deteta).

Učenje oralnoj higijeni

Kod kuce, roditelji moraju biti aktivni ucesnici prilikom pranja zuba deteta, obavezno do 9.godine starosti, jer do tad nije razvijena fina motorika kod deteta i dete uz sav napor i volju ne uspeva ispravno i detaljno da opere svoje zube. Upotreba konca za zube je imperativ. Kod dece od 6 godina starosti pa nadalje svakako, kod mladje dece, narocito kod karijes rizicne dece bar 2-3 puta nedeljno. Redosled je sledeci: prvo ciscenje medjuzubnih prostora koncem za zube, zatim pranje zuba pastom za zube sa fluoridom i na kraju ispiranje usta zubnom vodicom na bazi etericnih ulja (npr. Listerine Smart Kidz, kod dece od 6+ godina). Pranje zuba naravno dva puta dnevno! Ja preporucujem kod školske dece i „lakiranje“ zuba sa Elmex gelom jednom nedeljno. Elmex gel sadrzi visoku koncentraciju fluorida 12.500 ppm i zato se koristi jednom nedeljno (prema uputstvu proizvodjaca). Ukoliko se kod deteta dijagnostikuje zapaljenje desni, uz gore navedeno profesionalno ciscenje zuba, preporucujem i oralni probiotik (Biolactis ili PerioGum). Kura traje 30 dana, i u praksi se pokazalo da su rezultati nakon kure primetno bolji.

Posebni program za decu sa fiksnim ortodntskim aparatima

Deca koja imaju fiksne ortodontske aparate za oralnu higijenu dodatno koriste i interdentalne cetkice za zube.

Postupak kod loših navika

Navika sisanje palca, prsta ili cucle može ozbiljno uticati na razvoj zuba i vilica ukoliko se ne iskoreni na vreme. Ukoliko je neka od ovih navika prisutna kod deteta, daju se osnovne smernice za odvikavanje. Takva deca se salju vec u cetvrtoj godini zivota na rani ortodontski pregled.

Na kraju posete roditelji dobiju osnovne smernice o zdravoj ishrani i navikama. Daje se preporuka i za cetkice za zube (manuelna, elektricna,ultrazvucna) i pastu za zube. Svako dete prilikom svake posete stomatologu, dobija pokloncic. Deca su motivisana i kuci odlaze zadovojna.